Recepti i savjeti koji će vam dobro doći...

Evo par savjeta i nekih recepata koji bi Vam možda dobro došli...

Prvo ću Vam navesti neke sastojke i za šta ih možete upotrijebiti i kombinirati, najviše ćete ih naći u BIO trgovinama - ali mislim da bar u Zagrebu neće biti problem nabave kao u Umagu (manji gradovi pa smo dosta ograničeni u nabavi sastojka), pa npr. ja uglavnom kupujem i u Kopru i Trstu, i u DM-u i Bio trgovinama.

Agar - prah ili agar alga; super stvar! Kupuje se u bio trgovini, super je za sve gdje morate koristiti želatinu, to vam je vrsta alge koja se prodaje u kristalićima, kuhanjem se kristalići rastope i što više stoji ona smjesu zgušnjuje baš kao i želatina i ostaje prozirna, pa ju možete koristiti za preljeve na voćne torte, kreme i za domaće marmelade, žele bombone i sl.

Na svakom pakovanju piše kako se upotrebljava,ali napominjem da možete bar pola žlice manje staviti od onog navedenog jer kad se kuhanjem lijepo rastopi ona se kasnije još uvijek kako se hladi steže.

Pogodna je i za dijabetičare i one koji su alergični na konzervanse i aditive pa ne mogu jesti kupovne marmelade, bombone i sl. Ne sadrži gluten.

Tapioka brašno - kupujem ga u Bio trgovini, postoji i tapioka u perlama ali on je uglavnom za pudinge gdje te perle i ostaju, a tapioka brašno, znači fino samljeveno, može služiti kao škrob, a to znači za povezivanje smjese, pa ga možeš koristiti i za slatka i slana jela, ovisno čime ga začinite, uglavnom je super u juhama (gustim), umacima, pudinzima. Ne sadrži gluten.

Kokosov puding: Ostavite da 1 šalica kokosovog brašna (možete i samljeti) odstoji preko noći u 4 šalice prokuhane vode, drugi dan lijepo iscijedite i imate kokosovo mlijeko.
U kokosovom mlijeku ukuhajte tapioka brašno, zasladite, ostavite puding da se ohladi.
Koliko žlica brašna ćete staviti u mlijeku ovisi o količini mlijeka i da li volite gušće ili rijeđe pudnge.
Ja osobno, na 4 čaše kokosova mlijeka stavim cca 2 - 3 velike žlice tog brašna.

Stevia - to je biljka koja je od šećera slađa i do 100, 200 puta. Kupujem ju u bio trgovini. Trebat će vam neko vrijeme da se naviknete na njen okus i na njenu upotrebu ali se višestruko isplati ...
Ne izaziva karijes, podiže imunitet, ima niski glikemijski indeks. Koriste ju i dijabetičari.
Koristi se za slađivanje svega, od marmelada, bombona, krema, biskvita, palačinki, kolača, toplih napitaka - čaja,mlijeka,kave, za sve šta vam padne napamet.

Može se kupiti u 3 oblika; u tableticama (kao natren) npr. za kavu, u kapima (pa npr. 1 kap vrijedi kao 1 žličica šećera). Kapi steve se koriste i za mazanje ekcema na koži, i stevia u prahu (tu najviše volim koristiti u kolačima).
E sad, zbog svoje slatkoće treba se malo naviknuti kako ju upotrijebiti, pa ju u početku probajte u čaši obične vode da vidite njen okus. I kad kupujete kupite čisti 100% ekstrakt stevie.

Evo otprilike doze za steviu: (žl = velika žlica, jušna)

1 žl šećera=1/8 žl zelene stevije u prahu = 1/4 prstrohvata bijele stevie u prahu ili kapi (malo malo/ vrh noža)
2 žice šećera = 3/8 žl zelene stevie u prahu = 1/2 prstohvata bijele stevie u prahu ili kapi (malo)
1/4 šalice šećera = 1 1/2 žl zelene stevie u prahu = prstohvat bijele stevie u prahu ili kapi
1/2 šalice šećera = 1 žl zelene stevie u prahu = 1/8 žl bijele stevie u prahu ili kapi
šalica šećera = 1 žl zelene stevie u prahu = 1/4 žl bijele stevie u prahu ili kapi
Savjet: U šalicu toplog napitka, steviu stavite sa malom čajnom žličicom, ali sa drugim krajem žličice, znači sa drškom žličice.

Marmelade

Tako npr. sad možete probati napraviti marmeladu od malina sa steviom ( za zasladiti) i agar algom (za stisnuti). Maline i same po sebi sadrže malo pektina ,pa najvjerojatnije neće trebati puno agara. Isprobajte najprije skuhati malu količinu, od 1/2 kg ili 1 kg malina. Mjera za domaću marmeladu je koliko kg voća toliko kg šećera (ja uvijek stavim manje) znači sa kg malina ide cijela žlica i pol stevie bijele u prahu. Ako ipak ne želite upotrebljavati steviu za kuhanje marmelade, onda marmeladu kuhajte sa smeđim šećerom (kvalitetan je iz DM-a od Alnature).

Bio jogurti – čisto zato što ga možete upotrijebiti u pečenju biskvita, jesti ih same za doručak ili sa rižinim pahuljicama, na salate i sl.
Postoje rižini, sojini, zobeni. Kupujem ih u bio trgovini. Ako želite sami praviti jogurt kući, onda morate nabaviti jogurtne startere (to su one male gljivice koje žive u jogurtu i koje će kad mlijeko odstoji mlijeko pretvoriti u jogurt) ili sa jednim biljnim jogurtom pretoćiti ga u 1 l mlijeka pa će ono napraviti tu funkciju i imat ćete 1 l jogurta. Uglavnom mlijeko se zagrije sa jogurtom do 37 stupnjeva (npr. to je ona temp. vode ugodna za kupanje) mlijeko maknuti sa vatre i pustiti ga da odstoji preko noći (tako su nekad naše bake pravile jogurte).

Recept za biskvit bez jaja:

3 bio jogurta

3 jogurtne čaše brašna – po vlastitom izboru

1 dcl ulja

1 i pol velika žlica sode bikarbone ili 1 bio prašak za pecivo

1 štapić vanilije (po vlastitom izboru)

2 do 3 jog. Čaše šećera, to bi otprilike bilo 1 žlica bijele stevie u prahu

Prosijte brašno, dodajte sve suhe sastojke , a zatim tekuće. Izmješajte sve sastojke lagano i stavite peći u zagrijanu pečnicu u naljen i pobrašnjen lim na 200 stupnjeva cca 25 do 30 minta.

Recept za „paštetu“

Napomena: Upotrijebite ono povrće koje vi smijete i ono meso koje vi smijete.

Recept je samo primjer kako sa satojcima napraviti paštetu. Ovu paštetu možete i zalediti, rasporedite je u plastične čašice, prekrijte aluminijskom folijom i smrznite. Za korištenje izvadite ju pola dana na sobnu temperaturu prije upotrebe da se odledi. Ovako zaleđenu smjesu možete čuvati smrznutu cca 1 i pol mjesec, otprilike da si pripremate 0.500 g nekog mesa (npr. pureća prsa).

0.500 g puretine ili 1 srednje veliko pile

4 glavice crvenog luka

1 glavicu bijelog luka

4 mrkve ili malo celera ili komorača

250 g maslaca, margarina ili 1,5 dcl ulja

1 list lovora

Začiniti sa soli i paprom

Izrežite meso na veće komade i pripremite povrće. Jedan luk možete dobro iztinsati pa ga onda dodati na raju kad se budu miksali svi sastojci, dat će jači okus pašteti.Sve stavite u posudi sa vodom (meso i povrće) i kuhajte dok se meso ne počne odvajati od kosti.

Ohladiti malo „juhu“, odvojiti meso od kosti, te zmiksati štapnim mikserom ili blenderom uz dodavanje vode od kuhanja prema potrebi. Pazite da ne pretjerate s vodom, pašteta mora biti gusta i fino razrađena. Samljeti i povrće,ali npr. ne morate dodati baš sve glavice kuhanog luka.
Pjenasto umutite maslac i dodajte ga smjesi. Po potrebi dodati i biljno ulje ili samo biljno ulje.
Dodati začine – papar i sol.
Vodu dodavajte do željene gustoće .
Paštetu stavljajte u plastične čašice i čuvajte u hladnjaku – može stajati do desetak dana.
Tokom cijele izrade paštete isprobavajte okus, jer ćete tako najbolje odrediti da li je pašteta dosta gusta i začinjena.

„Pohanje bez jaja“

Brašno
Voda
Rižine pahuljice ili kukuruzne (usitnjene u blenderu ili kuhinjskim batom u vrečici) umjesto mrvica
Pileća prsa izrezana na prutiće
Ulje za prženje

U jedan tanjur stavite 3 žlice vode i 2 žlice ne vrhom pune brašna, pomiješajte da dobijete „ljepljivu“ smjesu, u drugu posudu stavite pahuljice koje će zamijeniti krušne mrvice ili stavite brašno koje inače koristite, a u koje ćete panirati meso.

Meso najprije uvaljajte u „ljepljivu „ smjesu, a zatim u „mrvice“, ako se nije dovoljno uhvatilo ponovo uvaljajte u „ljepljivu smjesu“, pa opet u „mrvice“. Tako pripremljeno pržite u zagrijanom ulju par minuta i i zvadite na papirnati ubrus da se ocijedi od viška ulja.

Ovu „ljepljivu smjesu“ možete upotrebljavati i za polpete jer time povezujete smjesu.

 Sad si nađite vremena i proučite, skupite hrabrosti, pronađite neke sastojke i isprobajte.

PIR - čudesna žitarica

Najvažniji sastojak u našoj prehrani - PIR - čudesna žitarica

Pir ili Krupnik ili Dinkel ili Spelta

 Danas u našoj prehrani ova žitarica, stoji na prvom mjestu, bilo u obliku tjestenine, mlijeka, riže, kruha, brašna s kojim pečemo kolače, kave i svega ostalog.

Dok se nismo susreli sa Orijanovom alergijom na hranu i pitanjem kako sad dalje, nismo ni znali da pir postoji.

To je jedna od najhranjivijih i najpotpunijih žitarica koje postoje na ovome Svijetu i toplo ga preporučujem svakome od male bebe u obliku mlijeka i griza (kad počinjete sa bebinom dohranom) do starog čovjeka (kada više nemate svoje zubalo).

Ja ga čak Orijanu dajem kada ima slabiji apetit ili kad je bolestan pa ne želi jesti, kao pirovo mlijeko (voda u kojoj se kuhao pir) pomješano u kozje mlijeko ili čaj.

Za pir je zanimljivo to da se insektcidima i gnojidbom ne može uzgajati jer onda on jednostavno ne raste, nego propada, a njegove ovojnce na zrnu ga štite čak od ultraljubičastih zraka.

Najotporniji je trozrnati pir i u sebi ne sadrži gluten.

Pir je jedna od najstarijih poznatih vrsta žitarica, spominje se čak i u Starom zavjetu (Izlazak 9, 32 i Ezehiel 4,9). Potječe iz Azije još 15 000 p.n.e., pa si vi mislite. Iz Azije je donijeta na Bliski istok i od tada se proširila na cijeli teritorij Europe - u vrijeme rimljana, kaša od pira je bila ishrana rimske vojske i bila je glavna žitarica stoljećima ali je kasnije pala u zaborav.

Danas u našoj prehrani ona stoji na prvom mjestu bilo u obliku tjestenine, mlijeka, riže, kruha, brašna s kojim pečem kolače, kave i svega ostalog.

Isto tako ima široku primjenu kod ljudi koji su alergični na pšenicu (to je bio i naš slučaj) ali i kod osoba oboljelih od celijakije jer sadrži blaži oblik glutena ili ga nema (ovisno o vrsti pira). Orašastog je okusa, pa se slaže dobro npr. bademima, koja je isto tako vrijedna namirnica bogata kalcijem.

Budući da uspjeva na većim visinama, početkom ovog stoljeća počeo se uzgajati i na Alpama (u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj),ali i Sloveniji.

Veoma je sličan pšenici, tako da se i sastav njegovih hranjivih tvari u tablicama izračunava iz pšenice, ovisno o podrijetlu i načinu uzgoja.

Da bi ga čovjek mogao koristiti za prehranu, mora se oljuštiti, kao i ječam, tako da jednom oljušteno zrno više ne može proklijati.

Pir ili Krupnik je veoma otporno zrno i ne zahtijeva umjetna gnojiva ili insekticide, a uz to, tvrda ljuska štiti zrno od zračnih zagađenja pa je pogodan za biološki uzgoj.

Od krupnika se mogu pripremati različita jela, a može se peći i poseban kruh, koji je, međutim, puno bolji ako se kombinira i sa brašnima drugih žitarica - npr, sa ražinim brašnom.

Smatra se da je to hranjiviji i vrijedniji kruh od pšeničnog.

Zanimljivo je da neki bolesnici koji su alergični na gluten iz ostalih žitarica podnose krupnikovo brašno, iako i ono sadrži jednu slabiju vrstu glutena.

Osim toga, ljudi koji su alergični na ostale komponente pšenice također ponekad toleriraju krupnik, no, u tom slučaju treba paziti da se koristi čista kultura krupnika.

Zrno pira ili krupnika sadrži vrijedne aminokiseline u odličnom sastavu, ugljikohidrate, masti, sve vitamine B skupine, čak i B17 koji je antikarcinom, i vitamin E i K, te mnogobrojne minerale (željezo, fosfor, kalcij, magnezij, i mnoge druge).

Ova je žitarica lako probavljiva, tako da je dobra za prehranu bolesnika i rekonvalescenta, te za prehranu djece i starijih osoba.

Hranjive vrijednosti u piru ne opterećuju probavni sisitem, organizam ih lako usvaja i brzo ulaze u krvotok.

Na taj način stanice organizma su optimalno ishranjene i sposobne za visoke učinke.

Svojim sastavom pir podiže i imunitet organizma.

Koristi se u liječenju: crijevnih oboljenja, smetnji metabolizma, oboljenja bubrega, kod pretjeranog korištenja lijekova i raznih alergijskih simptoma.

U nekim je bolnicama u Njemačkoj pir uvršten u program liječenja: kroničnih infekcija kaoherpes i SIDA, oboljenja kostiju i živaca (Parkinsonova bolest, Alzehajmer, Artritis) kod liječenja raka i posljedica dužeg korištenja antibiotika.

Možemo reći da za pir tek dolazi njegovo vrijeme.

 Kupujem ga u bio trgovini ili DM-u ali ga ima samo po kg, ima mjesto u Austriji (grad Costanza na Bolunskom jezeru) gdje je rašireni i provjereni uzgoj pira, pa ako imate mogučnost kod njih se može uzeti veća količina po puno povoljnijoj cijeni nego u našim trgovinama ili da se raspitate gdje ga u vašoj okolici najbliže sadi i uzgaja pir jer se sada već i kod nas (u Istri i Slavoniji) može naći njegov uzgoj.

Postoje 3 vrste, trozrnati koji ne trpi križanja, insekticide, gnojiva i nema glutena i dvozrnati i jednozrnati koji u sebi sadrže nešto glutena.

Možete u bio trgovinama kupiti i kavu od pira, kao što npr. ima i kava od ječma,a možete ju isami pripremati tako da najprije popržite zrna pira i zatim ih prokuhavate u vodi tri do četiri puta.

Što više puta prokuhavate popržena zrna, kava će biti jača i tamnija, a mogu je kao bijelu kavu piti i djeca.

Sa jednim poprženim i prokuhanim zrnima dobijete nekuvrstu kao čaj, koji opet možete pomiješati sa nekim drugim čajem koji volite.

Za pir i komorač je pozitivno još jedno, a to je da se njih može i do tri, četiri puta podgrijavati a da ne izgube svoja kvalitetna svojstva.

E,sad nemojte misliti da jedemo samo pir, ali naša formula je : svaki dan, jednom na dan, pir! - bilo da je u juhi, sa palentom, kao mlijeko, kuhana zrna pira sa salatom ili kruh. Jednostavno uz ostalu hranu što ju pripremate dodajte nešto od pira, jer će njime vaše dijete dobiti one potrebne sastojke koje drugom hranom ne može.

Moja priča

Ja sam tridesetogodišnja mama, danas trogodišnjeg sina Orijana.

 Iako su najteži dani s lijekovima i bolnicom iza nas, upoznati sa situacijom i alergijom danas idemo pažljivo naprijed.

Sve je počelo kad je Orijan navršio godinu i pol dana. Tijelom mu se proširila urtikarija (crvene flekice veličine manjihkovanica koje se kasnije spajaju u sve veće fleke), po noći je dobio otekline na licu i mi smo završili na hitnoj, tamo je dobio adrenalinsku injekciju i onda su nas uputili za dječju bolnicu u Rijeku.

Nakon tri dana pustili su nas na kućno liječenje, ali već sljedeći dan smo ponovo završili na hitnoj i opet u bolnici, ovaj put Pulskoj.

U Puli su nas zadržali deset dana i liječili injekcijama, sirupom, fenistil kapima, kapima za nos i bolničkoj dijeti.

Bez svojeg reda i mira Orijan je bio umoran i u najmanju ruku, blago rečeno, istraumatiziran.

Kako se urtikarija smanjila, pustili su nas na kućno liječenje uz medrol tablete, fenistil kapi i bolničku dijetu.

Orijanu su trebala dobra dva tjedna da se smiri i da se noću više ne probudi plačući.

Tabletama smo se liječili još dobrih mjesec dana, i tko zna koliko bi još to trajalo da se nisam povezala s nutricionistom iz Pazina, koji nam je dao savjete kako zdravo hraniti Orijana i ojačati njegov imunitet.

Napokon smo mogli odahnuti, bila sam sigurna da Orijan dobiva vitamine i minerale neophodne za njegov rast i razvoj, što s bolničkom dijetom nije moguće, te smo se napokon riješili tableta.

Nakon toga uslijedio je i alergotest koji je pokazao da je Orijan alergičan na ovčju vunu, perje, pšenicu, mlijeko, jaja – i to više na žumance nego bjelanjak, bijelu ribu, plavu ribu, rajčicu i naranđu. Kasnije smo saznali da je alergičan i na aminoksicilin (nalazi se u antibioticima).

Uz pomoć terapeuta prirodne medicine po metodi Sv. Hildegarde von Bingen, prilagodila sam prehranu Orijanu i zadovoljila sve njegove nutricionističke potrebe.

Moram napomenuti da se ta prehrana temeljila na pirovom brašnu, odnosno po uputama o zdravoj prehrani Sv. Hildegard.

Ovako ohrabrena krenula sam u potragu za kolačima i drugim vrstama jela, i našla sam ih.

Među prvim mislima, koje su mi prostrujale glavom, kad smo saznali na što je alergičan Orijan, bila je da će biti zakinut za mnoge stvari kao što su pudinzi, umaci, smokići, kolači, lizalice, bomboni i još mnogo toga.

Nakon nekog vremena postala sam svjesna da mi i ne treba biti žao za smokiće i lizalice, ali teška mi je bila pomisao da ne može uživati u kolačima kao i svi ostali, možda zato što sam slavonske krvi, ali što je, tu je.

U to vrijeme upoznali smo djecu i osobe s još težim alergijama i iz toga je proizašla ideja da sakupim recepte kojima se mogu poslužiti i alergičari na jaja i alergičari na konzervanse.

Nakon skidanja s tableta i koliko-toliko normalnog povratka u svakodnevni život počela sam tražiti recepte za kolače i isprobavati sve što sam našla.

Prvi kolač koji smo napravili bili su muffini od rižinog brašna, ulja, vode, prirodnog šećera, sode i ribane jabuke, bez mljevenih badema, bez čokolade, kreme i glazure.

Bili su jednostavni za napraviti, te se za 20 minuta našim malim stanom počeo širiti ugodni i topli miris kolača.

U pripremi mi je pomogao i Orijan, a kasnije je uživao u svojim kolačima. Ne moram Vam reći da sam zaplakala od sreće. Kako je vrijeme prolazilo malo-pomalo sam ubacivala samljevene bademe ili naribanu čokoladu za kuhanje i isprobavala druge vrste kolača. Rezultat je knjiga o kolačima sa 130 recepata bez jaja i mlijeka.

Sakupljene recepte i nešto višeo knjizi naslova - Mama, i ja hoću jesti kolače!- možete naći na stranici www.kolacibezjaja.com

Danas su teški trenuci iza nas, pšenicu u manjim količinama već dobro podnosi, a nadamo se da će s vremenom sve više toga moći uvrstiti u svoj jelovnik.

Ovdje sam Vam ukratko opisala svoje iskustvo iz kojeg sam naučila da je ključ ozdravljenja strpljenje.Danas idemo korak po korak, daleko smo od potpunog ozdravljenja, nekad mu se urtikarija vrati od lijekova za kašalj ili biljne masti za lakše disanje kod prehlade, ali sada znamo prepoznati i izdvojiti uzrok nastanka novih flekica, pa se znamo i bolje nositi s time.

Nadam se da ste našim iskustvom otkrili da niste jedini s problemom alergije, ali i da se može normalno živjeti i uživati u slasticama uz poneku promjenu i opreznost.

Isto tako nadam se da će Vam ovi savjeti i recepti pomoći da uživate sa svojom obitelji i prijateljima, kako u pravljenju palačinki tako i u degustiranju i uživanju, te da ćete i Vi dobiti neku ideju za pripremanje vlastitih kolača i ostale hrane.

Ideja je bezbroj, a samo je Vaša mašta granica!

P.S. Ako imate nekih dodatnih pitanja slobodno me kontaktirajte na e-mail: karolina.hanzek1@pu.t-com.hr, pod uvjetom da vaše pitanje i moj odgovor mogu upotrijebiti u blogu kako bi i ostalima kojima je potrebna pomoć mogli doći do potrebne informacije, naravno pitanje će biti postavljeno bez Vašeg imena i prezimena.Karolina

NABAVITE BILJEŽNICU

NABAVITE SI BILJEŽNICU

Sami sebi ćete pojednostavniti stvari tako da si nabavite jednu bilježnicu koja će biti vaš dnevnik i koja će vam stajati u kuhinji i biti uvijek nadohvat ruke.

U tu bilježnicu si možete napraviti tabelu za 7 dana i u njoj složiti menu za doručak, ručak i večeru za vašeg mališana. Tako ćete rasporediti namirnice koje možete koristiti i dobiti neku raznovrsnost u prehrani, a za sljedeći tjedan ili s vremenom pripremiti i ubaciti neku novu namirnicu.
sto tako, u ovu bilježnicu ćete zapisivati svaki put kada vaše dijete bude jelo nešto novo (novi sastojak npr. šećer, ili namirnica kao sirni namaz) ili čime njegovo rublje bude oprano (novi sapun, deterđent za rublje i sl), tako da ćete u slučaju alergijske reakcije moći lakše utvrdi i izdvojiti uzrok.

Usput, ja sam omešivač za rublje prestala koristiti jer je pun koncentrata, pa je odmah izbačen iz upotrebe.

Ovih dana sam naišla na tržištu na omekšivač od Frosch-a na kojem piše da nema koncentrata i konzervansa ali nemam potvrđene informacije da je to stvarno tako.

Čini se komplicirano, ali nije, bitne su natuknice koje ćete si vi ostavljati u bilježnicici, a na koje ćete se, prema potrebi moći vratiti.

Isto tako, u bilježnicu možete lijepiti ceduljice ili komad ambalaže sa imenom proizvoda ili lijeka koje vaše dijete može koristiti – ovo je jako dobro kada netko umjesto vas mora skočiti u trgovinu ili apoteku, pa nema straha da će npr. vaš suprug kupiti nešto krivo.

Za to je dobra i neka staklenka, mala košarica, ili piksa koja će stajati u uhinji, a vi ćete u nju stavljati izreske s imenom od ambalaže, pa ćete moći vi ili vaši ukučani skočiti po neki lijek ili sirup bez da morate pamtiti sva komplicirana imena.

Ukoliko, vaše dijete mora primati određenu terapiju - napravite tabelicu u koju ćete upisivati u koliko je sati dana pojedina terapija.

To je npr. dobro ako vaše dijete ode na čuvanje od svoje bake ili tete, ponesete bilježnicu zajedno sa dijetetom, a baka ili teta će znati kada treba dijete uzeti terapiju i zapisati kada je terapija dana, a usput će odmah imati natuknice i listu koju hranu dijete smije jesti i ne smije – a vi ćete se osloboditi neprestanog ponavljanja istog.

Moje dijete je alergično na hranu - što sad?

Dijete je alergično na hranu - i što sad?

Pa, dobro , ustanovili smo da nam je naše drago dijete alergično na hranu.
I što sad? Kako dalje? Čime ću ja ovo dijete hraniti, a da dobije potrebne vitamine za pravilan rast?

Alergičan je na mlijeko, a mala djeca moraju piti puno mlijeka radi kalcija... alergičan je na jaje, a jaje je jako zdravo, daje snagu, zamjenjuje meso...., alergičan je na naranču, a treba mu vitamin C, alergičan je na pšenicu, a ne može ni kruha jesti...., alergičan je na plavu i bijelu ribu, znači ništa ni od zdrave Omega 3 kiseline ....

Pa kako će  ojačati i stvoriti svoj imunitet ako mu se hrana bude vrtila samo oko 3 namirnice za koje znam da smije jesti? Pobogu, pa šta ću ja uopće kuhati?

Kupovne proizvode možemo samo sanjati - sve je puno konzervansa, bojila, pojačivaća okusa, GMO soje, mlijeka u prahu i svega što ni nije navedeno na deklaraciji, a ja to zovem plastic-fantastic.

Usput, jeste li znali da u kupovnom čaju od šipka stavljaju umjetnu boju da bi on bio rumeniji kad ga skuhate i ponudite gostima i ukućanima. Niste? E, sad znate. Nisam ni ja. Na ambalaži nije navedeno ama baš nigdje, kod niti jednog proizvođača.

Ovo su bila prva pitanja koja sam si postavila, kad mi je sinčić imao godinu i pol dana i kad smo se vratili iz bolnice.

Prvi korak i najvažniji je povezati se sa nekim tko će vašem dijetetu sukladno njegovoj dobi pripisati prehranu koja će zadovoljiti sve njegove potrebe, npr. nutricionist ili terapeut zdrave prehrane.

Ja sam se odlučila za terapeuta zdrave prehrane i prirodne medicine po Sv. Hildergardi Von Bingen.

Jedna od stvari koje su me navele da se odlučim za terapeuta zdrave prehrane, je taj da nisam željela nikakve vitaminske umjetno stvorene nadomjeske iliti dodatke (tipa multivitamin) od neke poznate nutricionističke marke – željela sam da ako moramo promjeniti prehranu to bude 100% prirodno.

Moj moto je bio:“Pratiti i znati šta sve ulazi u dijete i šta sve izlazi iz dijeteta – u bilo kojem obliku“.

U našoj državi dobrih terapeuta ima, a ja sam se navodila po preporukama drugih ljudi koji su imali slične probleme, ali i vidljive rezultate.

Kod odabira te osobe bilo bi dobro da vam je u blizini gdje živite i stanujete radi praktičnosti i njegove dostupnosti.

Pomoću terapeuta sam sastavila prvi jelovnik kojim sam se navodila.

Kako mi je terapeut savjetovao da izbjegavam hranu sa histaminima, odnosno da mu svaki obrok spravljam novi i sviježe kuhani, trebalo se naoružati strpljenjem i vremenom, pa je tu bila dosta važna i organizacija.