PIR - čudesna žitarica

Najvažniji sastojak u našoj prehrani - PIR - čudesna žitarica

Pir ili Krupnik ili Dinkel ili Spelta

 Danas u našoj prehrani ova žitarica, stoji na prvom mjestu, bilo u obliku tjestenine, mlijeka, riže, kruha, brašna s kojim pečemo kolače, kave i svega ostalog.

Dok se nismo susreli sa Orijanovom alergijom na hranu i pitanjem kako sad dalje, nismo ni znali da pir postoji.

To je jedna od najhranjivijih i najpotpunijih žitarica koje postoje na ovome Svijetu i toplo ga preporučujem svakome od male bebe u obliku mlijeka i griza (kad počinjete sa bebinom dohranom) do starog čovjeka (kada više nemate svoje zubalo).

Ja ga čak Orijanu dajem kada ima slabiji apetit ili kad je bolestan pa ne želi jesti, kao pirovo mlijeko (voda u kojoj se kuhao pir) pomješano u kozje mlijeko ili čaj.

Za pir je zanimljivo to da se insektcidima i gnojidbom ne može uzgajati jer onda on jednostavno ne raste, nego propada, a njegove ovojnce na zrnu ga štite čak od ultraljubičastih zraka.

Najotporniji je trozrnati pir i u sebi ne sadrži gluten.

Pir je jedna od najstarijih poznatih vrsta žitarica, spominje se čak i u Starom zavjetu (Izlazak 9, 32 i Ezehiel 4,9). Potječe iz Azije još 15 000 p.n.e., pa si vi mislite. Iz Azije je donijeta na Bliski istok i od tada se proširila na cijeli teritorij Europe - u vrijeme rimljana, kaša od pira je bila ishrana rimske vojske i bila je glavna žitarica stoljećima ali je kasnije pala u zaborav.

Danas u našoj prehrani ona stoji na prvom mjestu bilo u obliku tjestenine, mlijeka, riže, kruha, brašna s kojim pečem kolače, kave i svega ostalog.

Isto tako ima široku primjenu kod ljudi koji su alergični na pšenicu (to je bio i naš slučaj) ali i kod osoba oboljelih od celijakije jer sadrži blaži oblik glutena ili ga nema (ovisno o vrsti pira). Orašastog je okusa, pa se slaže dobro npr. bademima, koja je isto tako vrijedna namirnica bogata kalcijem.

Budući da uspjeva na većim visinama, početkom ovog stoljeća počeo se uzgajati i na Alpama (u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj),ali i Sloveniji.

Veoma je sličan pšenici, tako da se i sastav njegovih hranjivih tvari u tablicama izračunava iz pšenice, ovisno o podrijetlu i načinu uzgoja.

Da bi ga čovjek mogao koristiti za prehranu, mora se oljuštiti, kao i ječam, tako da jednom oljušteno zrno više ne može proklijati.

Pir ili Krupnik je veoma otporno zrno i ne zahtijeva umjetna gnojiva ili insekticide, a uz to, tvrda ljuska štiti zrno od zračnih zagađenja pa je pogodan za biološki uzgoj.

Od krupnika se mogu pripremati različita jela, a može se peći i poseban kruh, koji je, međutim, puno bolji ako se kombinira i sa brašnima drugih žitarica - npr, sa ražinim brašnom.

Smatra se da je to hranjiviji i vrijedniji kruh od pšeničnog.

Zanimljivo je da neki bolesnici koji su alergični na gluten iz ostalih žitarica podnose krupnikovo brašno, iako i ono sadrži jednu slabiju vrstu glutena.

Osim toga, ljudi koji su alergični na ostale komponente pšenice također ponekad toleriraju krupnik, no, u tom slučaju treba paziti da se koristi čista kultura krupnika.

Zrno pira ili krupnika sadrži vrijedne aminokiseline u odličnom sastavu, ugljikohidrate, masti, sve vitamine B skupine, čak i B17 koji je antikarcinom, i vitamin E i K, te mnogobrojne minerale (željezo, fosfor, kalcij, magnezij, i mnoge druge).

Ova je žitarica lako probavljiva, tako da je dobra za prehranu bolesnika i rekonvalescenta, te za prehranu djece i starijih osoba.

Hranjive vrijednosti u piru ne opterećuju probavni sisitem, organizam ih lako usvaja i brzo ulaze u krvotok.

Na taj način stanice organizma su optimalno ishranjene i sposobne za visoke učinke.

Svojim sastavom pir podiže i imunitet organizma.

Koristi se u liječenju: crijevnih oboljenja, smetnji metabolizma, oboljenja bubrega, kod pretjeranog korištenja lijekova i raznih alergijskih simptoma.

U nekim je bolnicama u Njemačkoj pir uvršten u program liječenja: kroničnih infekcija kaoherpes i SIDA, oboljenja kostiju i živaca (Parkinsonova bolest, Alzehajmer, Artritis) kod liječenja raka i posljedica dužeg korištenja antibiotika.

Možemo reći da za pir tek dolazi njegovo vrijeme.

 Kupujem ga u bio trgovini ili DM-u ali ga ima samo po kg, ima mjesto u Austriji (grad Costanza na Bolunskom jezeru) gdje je rašireni i provjereni uzgoj pira, pa ako imate mogučnost kod njih se može uzeti veća količina po puno povoljnijoj cijeni nego u našim trgovinama ili da se raspitate gdje ga u vašoj okolici najbliže sadi i uzgaja pir jer se sada već i kod nas (u Istri i Slavoniji) može naći njegov uzgoj.

Postoje 3 vrste, trozrnati koji ne trpi križanja, insekticide, gnojiva i nema glutena i dvozrnati i jednozrnati koji u sebi sadrže nešto glutena.

Možete u bio trgovinama kupiti i kavu od pira, kao što npr. ima i kava od ječma,a možete ju isami pripremati tako da najprije popržite zrna pira i zatim ih prokuhavate u vodi tri do četiri puta.

Što više puta prokuhavate popržena zrna, kava će biti jača i tamnija, a mogu je kao bijelu kavu piti i djeca.

Sa jednim poprženim i prokuhanim zrnima dobijete nekuvrstu kao čaj, koji opet možete pomiješati sa nekim drugim čajem koji volite.

Za pir i komorač je pozitivno još jedno, a to je da se njih može i do tri, četiri puta podgrijavati a da ne izgube svoja kvalitetna svojstva.

E,sad nemojte misliti da jedemo samo pir, ali naša formula je : svaki dan, jednom na dan, pir! - bilo da je u juhi, sa palentom, kao mlijeko, kuhana zrna pira sa salatom ili kruh. Jednostavno uz ostalu hranu što ju pripremate dodajte nešto od pira, jer će njime vaše dijete dobiti one potrebne sastojke koje drugom hranom ne može.